Regionalna konferencija “60 godina od donosenja Ustava iz 1963. godine — pogled iz ugla savremenog prava” održana je 21. aprila 2023. godine na Pravnom fakultetu Univerziteta Union u Beogradu. Konferencija je organizovana u saradnji sa Casopisom »Arhiv” za pravne i društvene nauke i Udruženjem pravnika Srbije. Jugoslovenski Ustav iz 1963. godine doneo je značajne promene u ustavni život socijalističke Jugoslavije, a 2023. godine se navršava 60 godina od njegovog donošenja što je podstaklo ideju organizovanja naučnog skupa. U radu Konferencije učešće su uzeli naučni radnici i istraživaci iz nekoliko republika bivše Jugoslavije koji su svojim izlaganjima otvorili čitav niz ustavnopravnih, pravnoistorijskih i politikološko-ideoloških pitanja. Medu izlagačima učestvovali su sudije Ustavnog suda i advokati koji su rezultatima svojih istraživanja otvorili brojna praktična pitanja. Konferenciju su pozdravnim rečima otvorili prof. dr Violeta Beširević, dekanica Pravnog fakulteta Univerziteta Union u Beogradu, prof. dr Vladimir Colović, direktor Instituta za uporedno pravo i prof. dr Nebojia Sarkić, predsednik Pravnog fakulteta Univerziteta Union u Beogradu i predsednik Udruženja pravnika Srbije. Ustav Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije (u daljem tesktu: SFRJ) iz 1963. godine predvideo je značajan broj novih rešenja za realizaciju ideja, vrednosti i ciljeva samoupravnog socijalističkog društva. Reč je o potpuno novom ustavno-pravnom aktu po svom sadržaju i pristupu u konstitucionalizaciji države, a koji je donesen na području bivse Socijalisti¢ke Federativne Republike Jugoslavije sredinom prošlog (dvadesetog) veka. Ustav iz 1963. godine predstavlja proizvod marksističke ideologije i na njoj zasnovanog polititkog pogleda na svet o tome kakvo bi društvo trebalo da bude, a ne kakvo je u konkretnoj zemlji. Ustavom iz 1963. godine ustanovljeno je pet saveznih organa i to su: Saveznu skupštinu, predsendika Republike, Savezno izvrno vijeće, Vrhovni sud Jugoslavije, i po prvi put kao ustavna kategorija se pojavio i Ustavni sud Jugoslavije. Ustavni sud Jugoslavije uveden je kao organ koji odlučuje o saglasnosti zakona sa ustavom i o saglasnosti drugih propisa i opštih akata sa ustavom i zakonom. U tom smislu su na konferenciji izložena pitanja koja se odnose na način izbora članova najviseg organa vlasti u zemlji — Savezne skupštine, te šefa drzave — predsendika Republike, kao i pitanja koja se odnose na izbore za Republičku skupštinu i za lokalne organe vlasti. Pored toga, prikazana je i ideja o drzavi kao zajednici suverenih gradana, budući da je do donošenja Ustava iz 1963. godine bila prihvaćena ideja o drzavi-organizaciji, kao suverenom aparatu vlasti koji vlada u ime gradana, tj. umesto njih. Jedan deo Konferenciji posvecen je analizi sadržaja odredbi članova Ustava koji se odnose na pitanje principa ustavnosti i zakonitosti. U tom delu, izloženi su rezultati analize pa je uočen napor ustavotvorca da navedena načela stavi u funkciju ostvarivanja ideoloskih vrednosti, principa i ciljeva na kojima podiva i od kojih u suštinskom smislu potiče ceo ustavni tekst. Dalje, intencija ustavotvorca ogleda se, sa jedne strane, u pronalazenju kompromisnog rešenja i ostvarivanju zahteva ovih principa koje u savremenim državama postavlja vladivana prava, a sa druge strane u zadovoljenju politične potrebe i interesa vladajuće političke jednopartijske strukture na vlasti. Takvo ustavno uređenje naćela ustavnosti i zakonitosti imalo je za cilj i da se u do tada visoko centralizovanoj drzavi ostavi prostor za njenu decentralizaciju i dekoncentraciju kroz progirenje normativno-pravnih ovlašćenja na socijalisticke republike. S tim u vezi, pojedini istraživaci predstavili su čak 42 amandmana donetog Ustava u kojima je uoćena tendencija uspostavljanja decentralizacije. Oblik decentralizacije uveden je Ustavom iz 1974. godine čime je došlo do odstupanja od postupala utvrdenih u Ustavu iz 1963. godine. Progirivanjem ovlašćenja autonomnih pokrajina i potiskivanje polozaja saveznih organa je koncepcija na kojoj počivaju ustavni amandmani. Pored iznetih rešenja koje je iznedrio Ustav iz 1963. godine i njegovi amandmani, Konferenciju su upotpunila pitanja koja se odnose na sam jezik ustavnog teksta.
Priredila Jovana Popović
Kako je o konferenciji izvestio dnevni list politika možete pogledati na slici ispod.
